„Odgovornost za napredak ove zemlje je na njoj samoj. Mi, Savezna Republika Njemačka, smo uvijek spremni da podržimo BiH. No, reforme, koje su neophodne da bi ova država napravila iskorak, BiH mora samostalno provesti. Lopta je na terenu političara, koji su se kandidirali na izborima i koji su obećali da će se zalagati za pozitivni razvoj ove države. To sada moraju i da učine.“, istakla je njemačka ambasadorica Christiane Hohmann u oproštajnom intervjuu za Oslobođenje. 

Intervju

Razgovarao: Edin Barimac 

Uvažena ambasadorice Hohmann, nakon gotovo tri godine odlazite iz Bosne i Hercegovine. Kako biste ocijenili situaciju koju ste zatekli u odnosu na sadašnju?

- Kada sam 2016. godine stigla ovdje, tek je prošlo nekoliko mjeseci od zvaničnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za pristupanje Evropskoj uniji. To ne samo da je značajno obilježilo period kada sam tek došla nego i moje tri godine boravka ovdje, jer Njemačka podržava Bosnu i Hercegovinu u svom cilju da pristupi Evropskoj uniji. U proteklim godinama smo se uvijek zalagali za to, da se ovdje provedu neophodne socioekonomske reforme. Mi smo svjedočili i nizu napredaka. Bosna i Hercegovina je, naprimjer, usvojila nekoliko strategija i akcionih planova kao i velikim dijelom odgovorila na obiman upitnik EU komisije. Sa Mišljenjem EU komisije sada imamo 14 jasnih prioriteta, na kojima država mora raditi.

Na općinskom i kantonalnom nivou također je došlo do niza pozitivnih promjena. Pored niza veoma angažiranih načelnika, koji dobrobit stanovnika u svojoj općini smatraju mjerilom za svoj rad, nekoliko kantona je sebi jednako zadalo ambiciozne ciljeve, koji također prate konkretno poboljšanje životnih uslova za građanke i građane, pa tako i veću transparentnost upravljanja. Smatram to vrlo važnim. U isto vrijeme se, nažalost, tempo provođenja reformi u Bosni i Hercegovini općenito sve više usporava. Na mnogim nivoima vidimo politički zastoj. To je veoma žalosno, jer ima još mnogo posla. Vrijeme zahtijeva brzo djelovanje.

Političari u BiH se gotovo u svakoj izjavi zalažu za evropski put države. Međutim, svjedoci smo da se nisu uspjeli dogovoriti ni o imenovanju delegacije naše zemlje u Vijeću Evrope. Jesu li za to krivi građani koji nikako da progledaju?

- Žalosno je što Bosna i Hercegovina u budućnosti neće biti zastupljena u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope. To ne šalje dobar signal što se tiče političke zrelosti i sposobnosti djelovanja ovdašnjih institucija. Odgovornost za ovo frustrirajuće stanje snose nadležni političari. Oni su se kandidirali za izbore i obećali građanima da će snositi odgovornost za državu. Sada je na njima da to zaista i učine. Ja ohrabrujem građane da podsjete izabrane političare na njihova obećanja i traže ispunjenje istih.

Evropska komisija je u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU jasno postavila 14 zadataka koje je neophodno ispuniti. Očekujete li da će političari pokazati volju, prije svega političku, da se BiH reformiše?

- Savezna kancelarka Merkel je upravo ponovno potvrdila da EU perspektiva za sve zemlje zapadnog Balkana i dalje postoji. EU komisija je u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU također naglasila da se taj cilj može postići – ukoliko se na putu do njega poduzmu veliki napori. EU komisija je pored toga kroz 14 prioriteta prikazala gdje su značajna poboljšanja hitno potrebna. Sada je došlo vrijeme za bh. političare da svoje riječi napokon pretvore u djela i da urade sve što je navedeno na listi EU komisije. Samo puka obećanja nisu dovoljna. To je moje jasno očekivanje od svih političara koji redovno ističu pristup Evropskoj uniji kao cilj.

Ambasadorica ste zemlje koja snažno podržava put BiH ka EU i NATO-savezu. Prvi Godišnji nacionalni program uticao je na formiranje Vijeća ministara. Kako Vi gledate na tu situaciju?

- Kao članica NATO-a, mi smo se efektivno zalagali za to da Bosna i Hercegovina dobije mogućnost za predaju svog prvog Godišnjeg nacionalnog programa. Sadržaj programa je napisan ovdje u Bosni i Hercegovini i obuhvata važne reforme koje su od koristi za cijelu državu, a ne samo za sektor odbrane. Prema našem mišljenju, svi građani države će od toga profitirati. Vidjeli smo u pojedinim zemljama regije da je program naprimjer pozitivno utjecao na inostrane investicije.

Istovremeno mogu samo još jednom pozvati da se nedovršeni zadatak formiranja vlasti (državni nivo, Federacija, nekoliko kantona) shvati kao najveći prioritet. Pri tome se ne smije više gubiti vrijeme, a izabrani političari moraju zajedno raditi na kompromisu. To je također jasno očekivanje njihovih birača.

Naša zemlja je gotovo devet mjeseci bez vlasti. Koji je to mehanizam kojim se političari mogu natjerati da počnu da rade? Državni parlament jedva da je održao jednu hitnu sjednicu.

- Nakon više od osam mjeseci poslije izbora, krajnje je vrijeme da dođe do formiranja vlasti na svim nivoima. To političari ove države duguju svojim građanima. Kako bi došli do toga, potrebni su spremnost za kompromise i zajednički ciljevi.

Zajedno sa svojim EU kolegama učestvovala sam u tome da podržimo ovdašnje političare prilikom identificiranja takvih reformskih ciljeva. U tom kontekstu smo vodili niz razgovora. Pri tome su političari u mnogim aspektima bili saglasni npr. u vezi s temama poboljšanja investicione klime, zdravstvenog sistema i borbe protiv korupcije. Osim toga nam je redovno signalizirana spremnost za rad na upravo tim neophodnim temama. S tim se napokon mora početi.

Konkretnih rezultata u provedbi reformi nemamo, ali se zato gotovo svake sedmice tenzije dižu na pričama poput one o rezervnom sastavu policije RS-a. Mnogi u ovoj zemlji prizivaju jaču reakciju EU i SAD-a kako bi se politička kasta u BiH “disciplinovala”. Je li nam to jedino rješenje?

- Mogu samo ponoviti: odgovornost za napredak ove zemlje je na njoj samoj. Mi, Savezna Republika Njemačka, uvijek smo spremni da podržimo BiH. No, reforme, koje su neophodne da bi ova država napravila iskorak, BiH mora samostalno provesti. Lopta je na terenu političara, koji su se kandidirali na izborima i koji su obećali da će se zalagati za pozitivni razvoj ove države. To sada moraju i da učine.

U protekle tri godine ovdje također sam doživjela da se pojedinci i organizacije zalažu i da doprinose napretku u državi. To su ljudi koji uprkos svim poteškoćama pokušavaju nešto postići. Pri tome mislim, između ostalog, na mnoga sportska udruženja za osobe sa invaliditetom, sa kojima Ambasada sarađuje, ali i na organizacije koje stvaraju sadržaje za mlade svih etničkih grupa – pa tako i o temi zaštite okoliša, sporta ili kulture. Dojmile su mi se i organizacije civilnog društva, koje nastoje prevazići etničku segregaciju u školama. Ponosna sam na to da je Ambasada u toku mog mandata ovdje mnogo učinila kako bi takva udruženja i organizacije ojačala.

Skandal u bh. pravosuđu odjeknuo je u regiji, a o aferi u koju je uključen Milan Tegeltija pisali su i njemački mediji. On je čak i protiv njih najavio tužbe. Koliko je nova reforma pravosuđa potrebna BiH?

- Mogu samo još jednom ponoviti, niko ne smije stajati iznad zakona. Skorija dešavanja u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću još jednom su pokazala koliko hitno su potrebna poboljšanja u oblasti vladavine prava Bosne i Hercegovine. To je važan preduslov za put ove zemlje u EU, ali i nešto što je pravosuđe ostalo dužno svojim građanima. Demonstracije koje smo u proteklim mjesecima vidjeli u Banjoj Luci, Sarajevu i drugim gradovima, ukazuju na to da su mnogi građani veoma zabrinuti za stanje u kakvom se nalazi pravosudni sistem. Pri tome posebno mislim na porodice Davida Dragičevića i Dženana Memića, koje još uvijek čekaju da odgovorne osobe za smrt njihovih sinova odgovaraju za svoja djela. Mora se povećati povjerenje u pravosuđe, da bude jasno: zakon je za svakog isti. Niko ne stoji iznad zakona. A zločini se rješavaju.
Izvještaj o pravosuđu

Kako bi se pridobilo takvo povjerenje građana, potrebni su u svakom slučaju iskrena volja i veliki napori svih učesnika. To je bila i jasna poruka EU komisije iz Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Tu se radi na primjer o dužini trajanja postupka i o rješavanju slučajeva korupcije, te o financijskom kriminalu. U tom kontekstu očekujemo i završni izvještaj bivšeg EU saradnika u komisiji Reinharda Priebea, koji će napraviti detaljnu analizu stanja u pravosuđu.

Svjedoci smo masovnog odlaska ljudi iz BiH u Njemačku i ostale zemlje EU. Imajući u vidu zakon koji u Njemačkoj stupa na snagu od početka 2020, hoće li BiH ostati pusta i šta bi vlasti trebale uraditi da do toga ne dođe?

- Vlada mora osigurati da ljudi u ovoj državi ponovno imaju veću perspektivu. Mislim da su u tu svrhu na više nivoa neophodna poboljšanja. S jedne strane se, naravno, radi o ekonomskoj situaciji i atraktivnim radnim mjestima. U tu svrhu se moraju provoditi ekonomske reforme, koje će stvarati bolju investicionu klimu i privući firme iz inostranstva. Njemačka već savjetom i djelom podržava Bosnu i Hercegovinu, naprimjer, kada je u pitanju zakonski okvir. S druge strane, i njemačke firme u Bosni i Hercegovini sarađuju sa srednjim školama, kako bi osigurale potrebnu praktičnu nastavu.

Kada su u pitanju migracije, tu se radi i o političkoj klimi općenito. Mislim da mnogi ljudi napuštaju ovu zemlju, jer su frustrirani. Žele vladavinu prava, funkcionalni zdravstveni sistem, dobro obrazovanje, političku stabilnost i socijalnu sigurnost. Nadam se, zaista, da će ljudi u ovoj državi uskoro opet odlučnije raditi na ovim zadacima. Oni su to zaslužili.