Novinar: Dejan Šajinović

Intervju

Evropska komisija usvojila je Paket o proširenju. Kako ocjenjujete govor koji je francuski predsjednik Makron održao u Strazburu kada je ocijenio da bi trebalo zaustaviti proširenje dok se EU ne reformiše?

Odluke o narednim koracima u vezi proširenja EU,  koje se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana, donijet će države članice EU na narednom EU-Samitu krajem juna ove godine u Briselu. Na tom Samitu će se EU- članice baviti politikom proširenja EU i EU-strategijom za Zapadni Balkan. Svakako će i izvještaji o napretku u tom pogledu uticati na diskusiju i formiranje mišljenja

Nisu države Zapadnog Balkana jedine koje moraju završiti još domaćih zadaća: I Evropska unija se mora odrediti u organizacionom smislu za naredni krug proširenja. Da to pojasnim: ovdje se radi o internom procesu, to ne dovodi u pitanje perspektivu pristupanja EU za BiH i druge zemlje regiona.

Šta mislite, kako će to biti prihvaćeno na Balkanu? Postoji li opasnost da dođe do slabljenja entuzijazma EU integracija među građanima?

Kao što rekoh: Vrata za države Zapadnog Balkana jesu i ostaju otvorena.

Približavanje EU ostaje zadatak i izazov za zemlje Zapadnog Balkana. U mojoj zemlji domaćinu Bosni I Hercegovini se primjerice na putu u EU moraju sprovesti još mnogi,  čak i bolni reformski koraci kako bi se popravile životni uslovi za njene građane i ostvario privredni rast. Njemačka je pri tome čvrsto uz Bosnu I Hercegovinu, isto kao i EU i druge države članice EU. Ali odgovorni političari u Bosni i Hercegovini moraju dokazati, da zaista imaju političku voju da napreduju na tom EU-putu. Puste piče nisu dovoljne.

Nakon posjete ministra Šmita BiH, Vi ste u intervjuu Nezavisnim jasno rekli da je njemačka pomoć poljoprivredi tehnička, a ne finansijska. Zbog čega se onda stalno provlači teza da je novčana pomoć povučena zbog priprema EU sankcija prema predsjedniku Dodiku?

U oblasti poljoprivrede ima pozitivnih vijesti: S jedne strane je sada usvojen državni strateški plan ruralnog razvoja, tako da je BiH sebi načelno otvorila puteve ka znatnim mogućnostima za poticajna sredstva. Međutim, realizacija ove Strategije pretpostavlja da svi učesnici u ovoj zemlji stoje iza ovog procesa.

Drugi pozitivan razvoj jeste taj da je izvoz poljoprivrednih dobara iz BiH u Njemačku od 2016. godine porastao za 40 %, naime porastao na vrijednost od 21 miliona eura. Ja vjerujem da ovdje svakako ima potencijala za još veći rast. Doduše, da bi do toga došlo biće potrebno da se formiraju veće interesne strukture u zemlji, da se ispunjavaju standardi EU i da se uvezuju i druge privredne oblasti – npr. turizam. Izvoz proizvoda životinjskog porijekla će moći tek onda stvarno da profunkcionira kada se bude mogla dokumentovati primjena  veterinarskih standarda EU.

Njemačka već godinama podržava manja i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini kako bi pomogla pri formiranju programa pomoću kojim bi se  njihove izvozne mogućnosti podigli na višeznamenkaste milionske iznose. Pored toga, Savezno ministarstvo za prehranu i poljoprivredu Njemačke je izradilo razne programe za tehničku podršku, kao što je tadašnji savezni ministar Schmidt i obećao.

Iako nema nikakvih zvaničnih mjera prema Dodiku, barem sudeći prema rijetkim posjetama njemačkih diplomata Palati RS u Banjaluci, čini se kao da jeste pod nekim "neformalnim" sankcijama. Ima li Njemačka razloga za nezadovoljstvo njime?

Savezna Vlada Njemačke zalaže se snažno za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.  Dozvolite mi da jasno kažem: BIH će samo kao cjelovita država moći pristupiti EU. U tom pogledu s zabrinošću pratimo  kada se budućnost državnosti BiH dovodi u pitanje.  Predsjednik RS Dodik je u tom kontekstu stalno iznova davao javne izjave koje su s naše tačke gledišta problematične.  

Apeliram na sve političare da se mane svega, što bi moglo imati čak i sami privid slabljenja ili što bi se moglo shvatiti kao dovođenja u pitanje teritorijalnog integriteta BiH.

Kako cjelovita država, tako i  RS i Federacija su pozvani, da svi ispunjavaju kako svoje vlastite obaveze, tako da ustrijeme i zajedničke napore u pravcu pristupanja EU.

Čini se da neće doći do promjena Izbornog zakona. Šta predviđate nakon izbora?

Treba li Incko da priskoči u pomoć? On raspolaže bonskim ovlaštenjima...

Reforma izbornog zakona je trenutno jedan od prioritetnih zadataka za domaće političare. Očekujemo da se oni ozbiljno pozabave pronalaskom političkog rješenja za pravni propust u izbornim pravilima Federacije  koji je nastao tzv. „odlukom Ljubić“. Ovo zahtijeva definitivno od SVIH strana spremnost na kompromis. Svi politički lideri su pozvani da opravdaju svoju političku odgovornost, da ozbiljno stupe u pregovore i da nađu rješenje. Odbijanje razgovora i ometanje istih nije nikakva opcija.

Mi smo spremni podržati nastojanja BiH da se nađe rješenje, kao što se trenutno i dešava time što u razgovorima posreduju specijalni predstavnik EU Wigemark i američka ambasadorica Cormack. Ali da naglasim još jednom: Odgovornost za to da se ovdje izbjegne kriza i nađe kompromisno rješenje, leži samo i jedino u rukama BiH-političara.

Iseljavanje građana je po meni najveća prijetnja za BiH, a mnogi žele upravo u Njemačku. Njemačka privreda treba naše radnike, a njemačka država stabilnost u BiH. Bez jake ekonomije, nema stabilnosti u BiH. Da li je Njemačkoj preča njena privreda ili stabilnost? Brojke su zaista alarmirajuće. Znači li to da je EU agenda neuspjeh? Ima li još nade?

U nastojanju da stanemo u kraj iseljavanju gađana BiH, neophodne su posebno promjene unutar BiH. Zemlja mora postati za svoje vlastite građane opet privlačna, vrijedna življenja i ostajanja!

Političari BiH su u obavezi da se suprotstave političkom ambijentu stvaranja krize i da stvore uslove za veći ekonomski rast uz adekvatne  investicije. Ljudi ovdje priželjkuju neku stvarnu perspektivu, političku stabilnost i socijalnu sigurnost. Na osnovu mnogobrojnih razgovora znamo da se mnogi iseljavaju zato što posebno za svoju djecu žele uređene odnose sa jasnom perspektivom i dobrim obrazovanjem.

Njemačka je uvijek podržavala BiH u izgradnji i razvoju, do sada sa oko milijardu eura. I dalje stoji na raspolaganu da to čini. Njemačka privreda je sa trgovinskim prometom od 1,7 mrd. eura najvažniji trogovinski partner Bosne i Hercegovine i ima oko 250 firmi sa njemačkim kapitalom u BiH. Ovo su jasni pokazatelji da Njemačka u kontinuitetu doprinosi hitno potrenom ekonmskom rastu i time boljim perspektivama za ostanak građana u zemlji.