Intervju za novinsku agenciju ONASA

Ambasadorica Christiane Hohmann

Razgovarao: Ajdin BALICEVAC
   

            ONASA: Kako ocjenjujete saradnju izmedu BiH i Njemacke na ekonomskom i politickom nivou?

            HOHMANN: Naši odnosi su bliski i vrlo raznoliki. Sjetite se samo oko 350.000 ljudi koji su za vrijeme rata primljeni u Njemačkoj. Pored ovih bliskih politickih, kulturnih i ekonomskih veza, do dana današnjeg u tom pogledu sežu prijateljski i živi licni kontakti izmedu ljudi naših dviju zemalja. U to se na primjer mogu uvjeriti svaki put kada letim iz Sarajeva za Minhen i obrnuto. Avion je pun putnika iz ove zemlje. Drugi slikovit primjer za mene su intenzivna gradska partnerstva. Uzet cu za primjer bratimljenje gradova Lajpciga i Travnika, koji su u maju ove godine slavili svoju 15. godišnjicu postojanja. I mnogobrojna partnerstva izmedu škola su zaslužna za to da ova razmjena bude ispunjena životom. Njemacka, medutim, nije samo dugogodišnji prijatelj, vec iskreni partner Bosne i Hercegovine. To znaci ne samo da cijenimo ono što je zemlja sve vec postigla, nego da i otvoreno i jasno kažemo šta mora biti bolje. U tom duhu BiH su potrebne hrabre i supstancijalne reforme u mnogim oblastima kako bi mogla napredovati.

            ONASA: Ambasada Njemačke pomogla je razvoj BiH putem mnogih donacija, koje ce oblasti u narednom periodu biti u fokusu?

            HOHMANN: Njemačka ce i dalje podržavati prije svega one projekte, koji ce unaprijediti put BiH u EU. To su socijalne i ekonomske reforme koje osposobljavaju Bosnu i Hercegovinu za domaće tržište. Investiciona klima u BiH se mora popraviti. Veoma važan nam je i angažman i stalno opominjanje na više vladavine prava. Strani ulagaci ce doci samo ako vlada pravna sigurnost, ako će upravni postupci biti završeni u dogledno vrijeme i ako sudovima bude omoguceno da jednog i to ne predalekog dana, mogu izreći neovisnu i razumljivu presudu. Nadalje Njemačka podržava BiH u tome da se usavršava stručna radna snaga kako bi se i na taj način ova zemlja pretvorila u atraktivno ekonomsko područje. Sa našom finansijskom pomoći u oblasti obnovljive energije zaokružujemo našu podršku - primjerice radi vjetropark Mesihovina, koji je izgrađen pomoću razvojnog kredita KfW, pušten je ovog proljeća u pogon.

            ONASA: BiH bilježi sve veci broj odlazaka visokoobrazovanih mladih iz države. Koje su vaše preporuke da se taj trend zaustavi?

            HOHMANN: Mladi, u najvecem slucaju visokokvalifikovani ljudi trebaju pametne poslove, perspektivu u svojoj zemlji. To konkretno znaci da im je potrebna socijalna zaštita, posebno zdravstvena skrb i zagarantovane penzije. I ako imaju djecu, trebaju im bolje škole sa kvalifikovanim nastavnicima i modernim nastavnim planom i programom. Ucenici se moraju pripremiti na svoj profesionalni život i ne obaziruci se na njihovu pozadinu potrebno je da zajedno pohadaju nastavu. Kako bi se to postiglo, BiH konacno mora zapoceti sa vec odavno neizvršenim socio-ekonomskim reformama. Krajnje je vrijeme da politicari na svim nivoima prestanu permanentno proizvoditi krize i zategnutosti i da preuzmu odgovornost za ovu zemlju kao cjelovitu i da je vode u pravcu EU. Radi se o tome da pozitivna dejstva EU-integracije u dogledno vrijeme osjete i ljudi ovdje, a ne da ljudi moraju trcati za koristima koje donosi EU. I ponavljam još jednom, ovoj zemlji je vec sada, dakle kratkorocno, potrebno više pravne sigurnosti kako bi došli investitori, a s njima i nova radna mjesta i to prije nego što još više ljudi ovoj zemlji okrene leda. Još mi je do jedne stvari veomo stalo: sve ovo je moguce samo onda postici ako svi ljudi budu zajedno strijemili ka poboljšanju svoje životne situacije. Nijedan narod ne može bez onog drugog, niti jedan entitet može odvojeno poboljšati svoj životni standard a kamoli pristupiti EU. Mnogi mladi ljudi bi rado dali svoj doprinos svemu i nadam se da ce dobiti tu mogućnost.

            ONASA: Po Vašem mišljenju, s kojom dinamikom se put BiH ka EU i clanstvu u NATO razvija?

            HOHMANN: Ne toliko dinamično kao što bismo mi to željeli. Na putu u EU potrebno je odgovoriti na drugi upitnik. Nadamo se da ce BiH ovaj put biti brža. I kada je aktivacija MAP-a u pitanju, "lopta je na terenu" Bosne i Hercegovine. Vi morate ispuniti pretpostavke za to, a cinjenica da u BiH ne rade svi saglasno na jednom cilju, svakako nece doprinijeti aktiviranju MAP-a.

            ONASA: Da li su njemačke kompanije zadovoljne poslovnim okruženjem u Bosni i Hercegovini i da li planiraju da naprave neke potencijalne investicije?

            HOHMANN: Uvijek nanovo čujem od njemackih investitora kako su zadovoljni sa svojim saradnicima. Opisuju ih kao lojalne i učinkovite. Postoji ogromno poštovanje prema bosanskohercegovackim zaposlenicima, ali kao što je vec receno, investiciona klima bi mogla biti bolja, jer dodatni troškovi na plate sa više od dvije trecine su pretjerano visoki i zastrašuju investitore, dakle i njemacke firme. Kao svi investitori tako i njemacke firme žele prije svega a to sam vec pomenula - pravnu sigurnost. Oni ce samo onda graditi proizvodna postrojenja kada budu mogli biti sigurni da ce im i sutra taj posjed biti na raspolaganju po primjerenoj cijeni i da ce se svi pridržavati zakljucenih ugovora. Treca tacka je kvalifikovana radna snaga, koja po mogucnosti govori i neki strani jezik. Djelimicno su njemacki investitori prešli na varijantu da sami usavršavaju svoje kvalifikovane radnike, pošto obrazovni sistem u BiH mlade ljude nedovoljno priprema za tržište rada. 

            ONASA: Koje privredne grane u BiH su najinteresantnije njemačkim privrednicima?

            HOHMANN: Čujte, ja nisam poduzetnica, koliko je meni poznato njemački privrednici se interesuju posebno za oblasti automobilske, drvne i industrije namještaja, za prehrambenu oblast, a sve više i za IT-uslužnu djelatnost.

            ONASA: Njemačka je tradicionalno jedan od najbitnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH. Da li očekujete da ce se u budućnosti povećati obim vanjske trgovine i koji su proizvodi iz BiH najviše interesantni Njemackoj?

            HOHMANN: Njemačka je sa trgovinskim obimom od cca. 1,7 milijardi eura već najvažniji bilateralni trgovinski partner Bosne i Hercegovine. Posebno interesantna  za Njemacku je grana dobavljaca za autoindustriju, a sve više i krajnji proizvodi kao npr. iz poljoprivrednog sektora. Kako bi se obim vanjske trgovine i u buducnosti dalje povecavao neophodno je pored kvalitetne robe ispunjavati EU standarde i pridržavati se još jedne stvari koju sam pomenula u nekoliko navrata - pravne sigurnosti.

            ONASA: Turizam je jedna od jakih privrednih grana Njemacke. Može li BiH, uzimajuci u obzir svoje kulturno i historijsko naslijede i prirodne ljepote, postati jedna od znacajnijih evropskih turistickih destinacija?

            HOHMANN: Uistinu, BiH svojim posjetiocima ima šta ponuditi pocevši od srdačnosti svojih ljudi preko netaknute prirode pa sve do raznolikosti kulturnog naslijeda na uskom prostoru. Medutim, mora se hitno raditi na izgradnji infrastrukture, jer je turistima potreban dobar smještaj, saobracajne veze i propagiranje zdravog ambijenta. Putnici ne prihvataju da se pored puteva i rijeka nakuplja plasticni otpad i da je u Sarajevu tako zagaden zrak da jedva možete disati i da zimi cesto ne možete sletiti na aerodrom. Sveukupno BiH nedostaje sveobuhvatna strategija kako bi se turizam dalje razvijao u cijeloj zemlji. BiH nudi mnogo pojedinacnih atrakcija, ali nema koncept kako bi se sve one mogle spojiti u cjelovit odmor. Poželjela bih licno ovoj zemlji da joj pode za rukom da unaprijedi kvalitetno vrlo vrijedan turizam, naprimjer ekoturizam. Bilo bi krasno kada bi ljudi ovdje u dosluhu sa prirodom, primjerice, mogli planinariti na oznacenim planinskim stazama, kada bi imali mogucnost da vam se prtljag preveze ili kada bi na nekom kišnom danu mogli preci na neko drugo pouzdano alternativno prevozno sredstvo i tako dospjeti do planinskog sela.

            ONASA: Koliko je BiH sa svojim kulturnim sadržajem prisutna u Njemackoj, uzimajuci u obzir da u Njemackoj živi mnogo bh. gradana?

            HOHMANN: BiH je sa svojom kulturom veoma prisutna u Njemackoj. Mnogi uticaji iz BiH su cak postali cvrst sastavni dio naše svakodnevnice. To vam pocinje od kuhinje koja je sa zapadnog Balkana došla u Njemacku i tako obilježila i naše kulinarske obicaje. Svaki Nijemac npr. zna za cevape i burek. Mi jedemo ta jela ili u mnogobrojnim restoranima koje vode ljudi sa podrucja bivše Jugoslavije ili cevape u meduvremenu pripremamo i sami u malo izmijenjenom obliku. Veliku ulogu u Njemackoj igraju i sportisti i umjetnici iz BiH. Uzmite za primjer Hasana Salihamidžica -  nekadašnji fudbaler iz Jablanice je sada sportski direktor u FK Bayern Munchen. Andrea Petkovic porijeklom iz Tuzle je njemacka pobjednica u tenisu 2007. i 2008. godine, a da je književnik i nosilac mnogobrojnih knjževnih nagrada Saša Stanišic roden u Višegradu, a ne u Heidelbergu znamo uglavnom samo radi toga što se njegovo ime na njemackom jeziku ne da tako lako izgovoriti. Bh. kultura je naišla na široka vrata u njemackoj kulturi i u našoj svakodnevnici. I kod nas se ona ne smatra samo u kulinarskom smislu oplemenjivanjem. Primjera radi i bosanskohercegovacka muzicka tradicija se u Njemackoj mnogo cijeni. Za mene je posebno fascinantno  posmatrati kako je u dijalogu izmedu dvije kulturne scene moguce da nastane nešto novo. Tako je 1993. u Berlinu Robert Soko, porijeklom iz Zenice, osnovao uspješnu party stazu "Balkan Beats". U meduvremenu je ta mješavina iz tradicionalne muzike i modernog beata sa berlinske klubske scene postala poznata diljem svijeta.

            ONASA: U bh. javnosti pozitvno je odjeknuo stav kancelarke Angele Merkel sa nedavnog sastanka sa predsjedavajucim Vijeca ministara BiH Denisom Zvizdicem da nema promjena granica na Balkanu. Da li ce Njemacka i dalje snažno podržavati put BiH ka EU?

            HOHMANN: Njemacka je čvrsto uz BiH. To je savezna kancelarka Merkel u povodu posjete premijera Zvizdica opet potvrdila. I emocionalno je Njemačka usko vezana za BiH i ona će Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu državu pomno pratiti na njenom nimalo lakom putu u pravcu EU.

            ONASA: Smatrate li da se saradnja zemalja u regiji, izmedu ostalog zahvaljujući Njemačkoj i Berlinskom procesu, posljednjih godina poboljšala?

            HOHMANN: Da, svakako. Njemačka je utemeljila Berlinski proces 100 godina nakon izbijanja Prvog svjetskog rata, s ciljem da se sastave nekadašnji protivnici kako bi razgovarali jedan sa drugim, a ne jedan o drugom. Njemačka zna na osnovu vlastitog iskustva koliko je važna ta postojana nit komunikacije medu nekadašnjim suparnicima i do kojih pozitivnih rezultata to nepopuštanje u ovoj oblasti može dovesti. Ovdje imamo i prve konkretne rezultate: Regionalna kancelarija za saradnju mladih zemalja Zapadnog Balkana RYCO je dodijelila prva finansijska sredstva pomocu kojih ce se prezentirati programi koji ce spajati mlade iz regiona. Savezna kancelarka je kazala da se treba utemeljiti Fondacija za nauku u bliskoj buducnosti. Ima još mnogo posla, a s moje tacke gledišta, ne postoje atraktivne alternative. Berlinski proces je i u pogledu velicine zemalja zapadnog Balkana savladiva zamisao. Zemljama su potrebne saobraćajnice i dijaloški forumi. Kada bi postojalo još zajednicko tržište, mogli bi svi stanovnici zemalja zapadnog Balkana imati koristi od dobiti blagostanja.

            ONASA: Šta mislite o ulozi i znacaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?

            HOHMANN: Nezavisno novinarstvo je temelj demokratskog društva. Naslanjajuci se na diobu vlasti po Montesquieu, medije rado nazivamo i "cetvrtom silom". Glavni razlog jeste taj da gradani moraju imati mogucnost da se mogu informisati u nezavisnim i kvalitetnim medijima kako bi sami sebi stvorili svoje mišljenje, jer samo informirani gradani mogu donijeti utemeljene izborne odluke. Razocaravajuce je posmatrati da vecina bh. novinara nije samo izložena ekonomskoj ovisnosti nego da se veoma cesto izvještava o raznim uticajima pa sve do prijetnji. To nisu zaslužili ni veoma cesto dobro obrazovani i marljivi novinari niti citateljstvo koje ima oskudne informacije. Jako je važno u procesu na putu ka Europskoj uniji da mediji i novinari mogu slobodno i nezavisno raditi, te da su novinske agencije kao što je na primjer Nezavisna novinska agencija ONASA, koja ima saradnju s medijima u BiH i regionu, pozvane da objektivno i prema činjenicama izvještavaju. Ta saradnja je jako bitan element i primjer kako se može saradivati, ustvari to je jedan od onih kljucnih standarda za ulazak i za saradnju sa EU, jer uloga medija se ne može i ne smije potcijeniti što za predstavnike medija jeste i treba da znaci veliku odgovornost. (kraj)