Willkommen auf den Seiten des Auswärtigen Amts

Uvodni govor Saveznog ministra vanjskih poslova Heiko Maasa na konferenciji “Mladi, migracije i demografski izazovi na Zapadnom Balkanu”

28.10.2020 - Govor

Berlin, 28. oktobra 2020.

Drage kolegice i kolege, 

ekselencije,

dame i gospodo,

kada je prije devet mjeseci izbila pandemija Covid-19, znali smo da moramo u potpunosti preispitati naše predsjedavanje Vijećem Evropske unije. 

Borba protiv virusa nas je prisilila da postavimo jasne prioritete.

Odlučili smo se stoga usmjeriti našu pažnju na naše susjedstvo – na istoku, na jugu i naročito na jugoistoku. Jer je kriza upečatljivo pokazala da smo jedna evropska porodica.

 

Zbog toga pridajemo veliki značaj ovoj konferenciji. Međutim, ono što je čini ključnim događajem za vrijeme našeg predsjedavanja Vijećem EU je Vaše učešće. Stoga, hvala svima što ste nam se pridružili  – naročito mojim kolegicama i kolegama sa Zapadnog Balkana i članovima Evropske komisije!

Zahvalni smo također suorganizatorima konferencije: Društvu za jugoistočnu Evropu i njemačkom Aspen institutu.

Srdačna dobrodošlica svima Vama!

Dame i gospodo,

neki od Vas možda znaju da sam nedavno morao provesti deset dana u karantinu zbog Covida-19. To је bilo zanimljivo iskustvo. Umjesto uobičajene rutine putovanja, sastanaka i konferencija, odjednom sam imao vremena za sebe.

Tako sam počeo čitati neke od knjiga koje su se gomilale na mom noćnom ormariću.  Među njima je bila i knjiga "Porijeklo" (Herkunft) bosansko-njemačkog autora Saše Stanišića koja je prošle godine dobila Njemačku književnu nagradu.

“Porijeklo”, piše u knjizi, “su gorko-slatke slučajnosti koje su nas dovele tamo ili ovamo.”

Za nekoga ko je odrastao u regionu Sar, koji je stalno mijenjao teritorijalnu pripadnost između Francuske i Njemačke, to je jasan podsjetnik koliko su proizvoljne kategorije kao što su "domovina" ili "nacionalnost". 

Posebno ako ih povezujemo s mjestom rođenja.

Knjiga također pokazuje kako migracije mogu promijeniti naše perspektive. Kako mogu povezati zemlje i ljude. Kako šire vidokrug i stvaraju nove mogućnosti - usprkos svim izazovima koje nose sa sobom.

Htio bih već na samom početku naglasiti jednu stvar: Cilj ove konferencije nije zaustavljanje migracijа. 30 godina nakon pada Željezne zavjese znamo da svi oni koji su pokušali da ih zaustave nisu u tome uspjeli.

Mobilnost je u genima Evropske unije. Ona priprema mlade ljude za život u globalizovanom, međusobno povezanom svijetu.

Istovremeno, dame i gospodo, ne možemo zatvarati oči pred problemima koje kontinuirani "odliv mozgova" prouzrokuje na Zapadnom Balkanu.

Brojke su porazne.

  • Časopis "The Economist" prognozira da će se stanovništvo Bosne i Hercegovine smanjiti za više od trećine do 2050. godine, u odnosu na 1990. Brojke za Albaniju i Srbiju su slične.
  • 71 posto mladih sa Zapadnog Balkana razmišlja o odlasku u inostranstvo, kako je pokazalo nedavno sprovedeno istraživanje Vijeća za regionalnu saradnju.

Bolje plate su zasigurno snažan podsticajni faktor.

Premda iseljavanje iz Zapadnog Balkana, prema novijem istraživanju Fondacije Friedrich Ebert, nije samo pitanje ekonomskih mogućnosti.

Mnogi mladi ljudi također upućuju na deficite u obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim sistemima, na nedostatak zapošljavanja zasnovanog na zaslugama kao i na korupciju.

Manjine su suočene sa dodatnim poteškoćama. Mnogi mladi Romi su, na primjer, izloženi diskriminaciji.

Kada sam razgovarao sa mladom ženom u Skoplju na jednom od mojih putovanja, rekla mi je: “Ljudi na ovom području se svađaju oko prošlosti umjesto da gledaju u budućnost. A oni koji vjeruju u budućnost odlaze.”

Dame i gospodo,

to je ono što se mora promijeniti. Htio bih Vam stoga danas predložiti tri koraka:

Prvo, moramo ulagati u budućnost. Zbog pandemije sve više preduzeća planira da bazira svoju proizvodnju “u blizini”. U tom pogledu Zapadni Balkan ima idealan položaj.

Prije tri sedmice Evropska komisija je predstavila novi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan. Usmjeren je na zelenu i digitalnu ekonomiju i podržava povezanost. Devet milijardi eura koje nudi mogu pojačati ekonomsku transformaciju u regiji.

Međutim, osnova za uspješna ulaganja su reforme. Reforme koje mogu provesti samo Vaše vlade, i to suzbijanjem korupcije i birokratije. Nedavni izvještaji Evropske komisije o zemljama su jasno pokazali gdje je potrebno djelovati.

Vladavina prava i dobro upravljanje i dalje ostaju glavni prioriteti. Ne zbog toga što ih zahtijeva Evropska unija, nego zato što su u interesu Vašeg stanovništva i Vaše privrede.

Uz Vas smo, pri svemu tome.

Nadamo se da će na ovogodišnjem samitu u okviru Berlinskog procesa, čiji su domaćini Sjeverna Makedonija i Bugarska, Zapadni Balkan pokrenuti sljedeću fazu Regionalnog ekonomskog prostora. Ubrzaće privredni rast uspostavljanjem četiri slobode Evropske unije u regiji.

Okosnica regionalne saradnje su, međutim, dobrosusjedski odnosi.

To me vodi do moje druge tačke:  Pokopajmo konačno duhove prošlosti! Jer oni blokiraju Vaše zemlje na putu u budućnost.

To se pogotovo odnosi na Kosovo i Srbiju.

Dogovor se već davno trebao postići.

Zbog toga sam zahvalan da je Miroslav Lajčák u julu obnovio dijalog uz posredovanje EU. I u potpunosti dijelim njegovo mišljenje da sveobuhvatan, održiv i obavezujući sporazum nema alternativu.

Takav korak zahtijeva snažno političko liderstvo. Ja se oslanjam na lidere u Beogradu i Prištini da će isto i pokazati – tako što će se konstruktivno odnositi jedni s drugima i na taj način otvoriti put u novo doba.

Što ranije počnete, biće bolje za stabilnost cijele regije. I brže ćete otvoriti perspektive Kosova i Srbije za EU.

Isto se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu. Prije  25 godina je sklopljen Dejtonski mirovni sporazum. Ali ta zemlja je do danas politički podijeljena duž etničkih linija.

U zemlji koja želi pristupiti EU jednostavno nema mjesta nacionalističkom huškanju, poricanju ratnih zločina ili veličanju ratnih zločinaca.

Nedavno usvajanje revidirane državne Strategije za rad na predmetima ratnih zločina je stoga bio važan korak. Ohrabrujuća je i činjenica da će stanovnici Mostara moći učestvovati na lokalnim izborima prvi put nakon 12 godina.  

Poštovane dame i gospodo,

to je put naprijed. Put kojim želimo koračati sa Vama.

Moja treća i posljednja tačka je:

U našem je zajedničkom strateškom interesu da Vaše zemlje pristupe Evropskoj uniji. Tu pripadaju. Tu gdje većina mladih ljudi vidi svoju budućnost. I ako EU ne dođe do njih, oni će doći do EU.

Brojke govore same za sebe.

2001. godine, prije pristupa Uniji, 75 posto mladih Rumuna je htjelo napustiti svoju zemlju. Danas dvije trećine mladih želе ostati. Nadamo se da ćemo svjedočiti istom razvoju i na Zapadnom Balkanu.

Da bismo postigli ovaj cilj, ove godine smo poduzeli važne korake kako bismo ubrzali evropske integracije:

  • Na samitu u Zagrebu u maju EU i Zapadni Balkan su obnovili posvećenost proširenju i potrebnim reformama.
  • Otvorili smo vrata pristupnim pregovorima sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Planiramo održati prvu konferenciju o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom još prije kraja njemačkog predsjedavanja. I – ako to uslovi dozvole – također sa Albanijom.

Dame i gospodo,

na početku sam spomenuo mladu ženu koju sam sreo u Skoplju. Ženu koja mi je rekla da svi mladi ljudi koji vjeruju u budućnost odlaze u EU.

A kako bi bilo da joj pokažemo da je ta budućnost zajednička? Da su naše sudbine povezane, ne samo geografski, nego i vlastitim izborom. Da zaista dijelimo iste vrijednosti. Da podržavamo otvorena društva u kojima svi ljudi mogu napredovati - bez obzira na njihov pol ili seksualnu orijentaciju, njihovu etničku, nacionalnu ili vjersku pripadnost.

Mislim da je možemo uvjeriti da gradi budućnost u svojoj zemlji.  

U Sjevernoj Makedoniji. Na Zapadnom Balkanu. U srcu Evrope.

Hvala Vam na pažnji!

I hvala još jednom što ste nam se danas pridružili!

 

 

povratak na vrh stranice