Willkommen auf den Seiten des Auswärtigen Amts

Više od 100 rezolucija: Osvrt na dvogodišnji rad u Vijeću sigurnosti UN-a

01.01.2021 - Članak

Dvogodišnje članstvo Njemačke u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija prestaje sa 2020. godinom. Od Berlinskog procesa do Libije preko nove političke misije u Sudanu do angažmana protiv seksualnog nasilja: osvrt na dvije dinamične godine.

 Od 1. januara 2019. do 31. decembra 2020. godine Njemačka je bila nestalna članica Vijeća sigurnosti UN. Šesti put, u ovoj ulozi, Savezna Republika preuzela je posebnu odgovornost za mir i sigurnost u svijetu i radila na jačanju međunarodnog poretka –

u vremenima kada se multilateralni poredak sa Ujedinjenim Nacijama kao središtem našao pod ogromnim pritiskom.

Vijeće sigurnosti UN-a sa svojih pet stalnih i deset nestalnih članica, od kojih se svaka bira na po dvije godine, jedino je tijelo Ujedinjenih naroda koje može donositi odluke koje su obavezujuće na temelju međunarodnog prava. Kao članica, Njemačka je imala priliku da se kontinuirano pozicionira o centralnim pitanjima mira i međunarodne sigurnosti, da reaguje na aktualne krize i stavi vlastiti naglasak na određene stvari kao na primjer jačanje žena u mirovnim procesima ili ako se radi o temi razoružanja.

Osvrt na najvažnije teme:

Libija: Prošle godine iz Libije je bilo malo dobrih vijesti, ali onda se počelo pojavljivati sve više tračaka nade. Zajedno sa predstavnikom UN-a za Libiju, Njemačka kontinuirano radi na pokretanju političkog procesa za stabilizaciju zemlje. Ovdje je ključni Berlinski proces, s kojim Njemačka podržava mirovne napore Ujedinjenih nacija. Početkom 2020. godine u Berlinu se održala velika konferencija na kojoj su se na poziv generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa i kancelarke Angele Merkel dovele pristalice sukobljenih strana zajedno za jedan sto. Cilj: Smanjiti vanjski utjecaj i tako omogućiti unutarnji libijski politički proces pod rukovodstvom UN-a. Vijeće sigurnosti potvrdilo je rezultate ove konferencije u februaru 2020. u rezoluciji 2510. Kao predsjedavajući odbora za sankcije za preispitivanje UN-ovog embarga na oružje za Libiju i EU- operaciju IRINI, Njemačka je dala važan doprinos konkretnoj provedbi embarga na oružje. U Libiji je u međuvremenu na snazi prekid vatre širom zemlje. Od početka novembra 75 Libijaca pregovara o političkoj budućnosti zemlje u Tunisu, a slobodni izbori planirani su za decembar 2021. godine.

• Sirija: Nakon dugih i teških pregovora, u julu je produžena prekogranična rezolucija, što osigurava da humanitarna pomoć može pristupiti Siriji. Kao ko-lider s Belgijom, Njemačka se naporno borila da postigne ovaj rezultat i na kraju predložila kompromis kako bi zadržala pomoć za milione Sirijaca.

• Sudan: Od svrgavanja diktatora al-Bashira, u Sudanu vlada optimistično raspoloženje, zemlja je u procesu tranzicije. Njemačka je od samog početka podržavala ovaj proces. U junu 2020. godine, Njemačka je zajedno s generalnim sekretarom UN-a Guterresom organizovala  konferenciju o partnerstvu s Sudanom radi mobilizacije političke i financijske podrške. Zajedno s Velikom Britanijom, Njemačka je u Vijeću sigurnosti vodila kampanju za novu UN-misiju u Sudanu: Od 2021. misija UNITAMS (United Nations Transitional Assistance Mission u Sudanu) treba preuzeti prethodnu misiju UNAMID i pratiti tranziciju demokratije.

Pored angažmana na trenutnim kriznim poljima i političkim pitanjima, Njemačka je stavila svoj naglasak i na sljedećem:

Agenda „Žene, mir i sigurnost“: Sve češće se seksualno nasilje u svijetu koristi kao oružje u konfliktima. Njemačka se bori protiv toga Rezolucijom 2467, koja je usvojena pod njemačkim predsjedavanjem. Nadovezujući se na agendu Vijeća sigurnosti, Žene, mir i sigurnost, Njemačka stavlja u fokus zaštitu žrtava seksualnog nasilja, a počinitelje ubuduće treba snažnije izvoditi pred lice pravde.

Razoružavanje / suzbijanje širenja oružja: Od malokaliberskog oružja do nuklearnog razoružanja: Nakon više od sedam godina, Njemačka je pitanje nuklearnog razoružanja vratila na dnevni red Vijeća sigurnosti, i to u aprilu 2019. godine, kao središnju tačku u njemačkom mjesecu predsjedavanja. Iako je revizijska konferencija Sporazuma o suzbijanju širenja oružja morala biti odgođena za 2021. godinu zbog pandemije, teme su i dalje ostale u fokusu: Berlinskom deklaracijom 16 država Stokholmske inicijative u februaru 2020. predložene su inicijative za ponovno pokretanje nuklearnog razoružanja. Ovo ostaje goruće pitanje Savezne vlade – i mimo članstva u Vijeću sigurnosti-  zbog isteka Ugovora o INF-u i trenutno neizvjesne budućnosti New START-a.

• Klima i sigurnost: Klimatske promjene postaju sve važnije za rad Vijeća sigurnosti. Klimatske promjene stvaraju nove sukobe i pojačavaju postojeće, na primjer u regiji jezera Čad, u Sudanu ili Afganistanu. Njemačka je stoga ovo pitanje stavila na dnevni red uprkos otporu: ova tema je trajno utemeljena u Vijeću sigurnosti zahvaljujući novostvorene neformalne grupe stručnjaka.

Alijansa za multilateralizam

Više od 100 rezolucija je usvojeno za vrijeme njemačkog članstva i ustanovljeno je sljedeće: Napredak se može postići samo kroz međunarodnu saradnju, jedino se zajednički može odgovoriti na goruća globalna pitanja - od klimatskih promjena do digitalizacije. Zbog toga je Njemačka, pored svog učešća u Vijeću sigurnosti,  stvorila Alijansu za multilateralizam, koja zagovara međunarodnu saradnju i služi kao jasna protuteža nacionalnim solo- provedbama. 60 država podržava ovu inicijativu.

Pandemija virusa Covid-19 još jednom pokazuje koliko je ključna multilateralna saradnja. Virusi ne poznaju granice - niko nije siguran dok svi nisu sigurni. Stoga se lijekovi, pomagala i vakcine moraju pravično distribuirati. I u Vijeću sigurnosti Njemačka se snažno zauzimala za ovo ubjeđenje: Rezolucijom 2532, koja je usvojena pod njemačkim predsjedavanjem u augustu 2020. godine, Vijeće sigurnosti pozvalo je na globalni prekid vatre kako bi ljudima koji su pogođeni sukobima dalo predah u pogledu na Covid- 19.

Nastaviti rad u Vijeću sigurnosti i u budućnosti

Njemačka namjerava i u budućnosti davati svoj doprinos očuvanju svjetskog mira - kao stalna članica Vijeća sigurnosti. "Pokazali smo u posljednje dvije godine da znamo kako popuniti trajno mjesto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija," rekao je ministar vanjskih poslova Heiko Maas. "Zbog toga se ne želimo samo kandidovati za nestalno mjesto za osam godina, nego želimo do tad postati i stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija."

povratak na vrh stranice